U registar „Ne zovi” do sada se upisalo ukupno 39.648 građana Srbije, a to su oni koji ne žele da ih pojedinci i kompanije pozivaju telefonom i nude različite proizvode i usluge.
Prema podacima Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), pri kome ovaj registar i postoji, najviše upisanih su korisnici „Jetela” i to 18.572 ili 46,8 odsto. Zatim sledi A1 sa 9.269 (23,3 odsto) i „Telekom Srbija” sa 8.295 prijava, što čini 20,9 odsto ukupnog broja prijavljenih građana. Prve godine postojanja ovog registra upisalo se 29.683 građana, dok je kasnije taj odziv bio nešto slabiji zbog čega su reagovale i potrošačke organizacije.
Prema važećim propisima, pristup registru sa mogućnošću upisa i ispisa broja imaju operatori i trgovci i oni mogu da pristupe i vide sve upisane telefonske brojeve koji, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, ne žele da budu pozivani, kažu u RATEL-u.
Registar „Ne zovi” počeo je da radi 5. januara prošle godine. Upis ili ispis pojedinog broja u ovaj registar može da zatraži samo korisnik telefonskog broja, a zahtev se podnosi preko aplikacije, elektronskim putem ili u poslovnim prostorijama operatora. Postojanje registra „Ne zovi” obavezuje trgovce da, pre nego pozovu bilo koji broj, provere da li se on nalazi na listi onih koji ne žele da primaju pozive u kojima se nude roba ili usluge, a propisane su i novčane kazne za trgovce koji pozivaju građane čiji su brojevi upisani u registar.
Inače, potrošačka organizacija „Efektiva” je nedavno upozorila da je u ovaj registar upisano tek jedan odsto od nekoliko miliona mobilnih i fiksnih brojeva. Oni su objasnili da je od početka rada ovog registra tržišna inspekcija primila 25 prijava građana, zbog kojih je izvršeno 19 inspekcijskih nadzora, a samo u pet slučajeva je pokrenut prekršajni postupak.
U Srbiji se građani godinama žale da ih stalno različite kompanije ili pojedinci pozivaju telefonom i nude različite proizvode ili usluge. Veliki problem je i u tome što oni najčešće kontaktiraju sa starijim građanima i lako im prodaju proizvode koji su uglavnom lošeg kvaliteta, dok su cene obično nerealno visoke. Posle, kada se već nađu u problemu, oni teško mogu da raskinu potpisane ugovore. Zakon o zaštiti potrošača sankcioniše ovakvo ponašanje i zabranjuje ga, ali su nasrtljivi trgovci uporni i stalno nalaze nove načine da dođu do novih kupaca. Međutim, građani koji se upišu u ovaj registar ne bi trebalo da dobijaju pozive, SMS ili MMS, u kojima se nude neki proizvodi i usluge.Jedini izuzetak je ako je neko ranije ostavio broj telefona trgovcu kako bi dobijao obaveštenja o pogodnostima. U tom slučaju će dobijati, recimo, pozive, ali samo od tih kompanija. Interesantno je da se građani i dalje ne prijavljuju u velikom broju u ovaj registar, iako je ovo prva konkretna mogućnost da se reše upornih i nasrtljivih trgovaca koji robu nude od vrata do vrata.
Provera brojeva telefona upisanih u registar „Ne zovi” omogućena je na internet stranici regulatornog tela nadležnog za elektronske komunikacije (RATEL). Registar je javan u delu koji se odnosi na brojeve telefona i datum upisa, a za svaki upisani broj moguće je dobiti jedino informaciju da li se on nalazi u registru ili ne, dok lični podaci nisu dostupni. Upis ili ispis iz registra može da traži samo korisnik broja, odnosno registrovani korisnik u slučaju unapred plaćene usluge (pripejd).